- Rising Voices - https://rising.globalvoices.org -

Chajinem pa k’amaya’l: jun ch’ojinem pa k’amaya’l chuqa richin ri qach’ab’äl

Categories: Digital Security + Language, Languages

B’oninem ruma Patricia Sucely Puluc Tecúm chin Rising Voices

Re jun tz’ib’atzij re’ xutz’ib’aj ri ya María Alvarez, pa ruwi’ ri jun solsamaj rub’ini’an ¿Jampe’ ketaman ka’i’ kaqchikela’ taq ixoqi’ e k’amol taq b’ey, pa ruwi’ ri chajinem pa k’amaya’l toq kik’ulun k’ayewal chuqa tz’ilanem pa kik’amaya’l? xutz’ib’äj ri ma Miguel Angel Oxlaj.

Tajin niqakanuj rub’eyal richin niqato’ qi’ chuqa niqatzijoj chiqawäch ri achike rub’anikil niqachajila’ qi’, niqachajij apo ri juläy chik qach’alal xtani’, ixöqi’, toq yetz’iläx pe pa k’amaya’l, toq yekajix pe pa k’amaya’l ruma öj ixoqi’

Saqb’ix

Ri xta Saqb’ix [1] chuqa ri xta Xaxlej Q’os [2] – kib’i’ pa kaqchikel ch’ab’äl – e ka’i’ kaqchikela’ taq ixöqi’ e aj chi Xot, chin Iximulew. E ka’i’ loman taq ixöqi’ e kolob’inela’ richin ri rucholajem k’aslemal ri kik’ulun k’ayewal pa kik’aslem toq ri tz’ilanem chuqa ri achijalinem yek’oxoman pe chupam ri k’amaya’l. Chi rij ri kik’ulwachin, chi e ka’i’ nikitzijoj chique jalajöj taq na’oj richin yojch’ob’on chi rij ri chajinem pa k’amaya’l, richin ri to’onik pa komon, pa kuchuq’a’ ri ixoqi’, chuqa chi rij ri kich’oninem ri kitsch’ab’äl ri qatinaminatil.

Chupam ri solsamaj “¿Jampe’ ketaman ka’i’ kaqchikela’ taq ixoqi’ e k’amol taq b’ey, pa ruwi’ ri chajinem pa k’amaya’l toq kik’ulun k’ayewal chuqa tz’ilanem pa kik’amaya’l?” ri ma Miguel Angel Oxlaj, chuqa kaqchikel, nutikirisaj jun q’a’n rik’in ri tzijonem xub’än kik’in ri e ka’i’ qachib’il re’ richin nitz’uk apo k’ak’a’ chajinem taq b’eyal kichin ri qach’alal ri tajin yesamäj chi rij ri qatinamital. Ruma ri’, nub’ij rija’, ri ch’oninem chi rij ri chajinem pa k’amaya’l, xa jun k’ak’a na’oj, po janila k’atzinel ruma k’o chupam ri rucholajem ruch’ojilal pa k’amaya’l kichin konojel ri amaq’i’ e k’o chuwäch ruwach’ulew.

Ri maya’ kaqchikel pa Iximulew

Tikirel ta niqasol jub’a’ chirij ri achike rub’anon ri maya’ kaqchikel pa Iximulew, richin napon paqawi’ ri achike ruma nik’atzin ri chajinem pa k’amaya’l, chuqa achike ruma re juley qach’alal re’, re ka’i’ xtani’ re’, xe tal nikikusaj ri ch’ab’äl richin ri ch’ojinem. Ri tinamit Chi Xot, nub’ij pe ri ma Miguel Angel, ja ri’ ri jun chike ri 47 tinamit pa Iximulew ri akuchi nich’ab’ex ri kaqchikel ch’ab’äl. Chi ri’, rutz’ib’an pe, ri 97.22% chike ri winaqi’ ri e k’äs chi ri’ nikib’ij chi e kaqchikela’ taq winaqi’. Pa Iximulew, ri kaqchikela’, ja la’ ri tinamit ri kan k’iy rupoch’in ri’ kik’in ri kaxlani’ kan toq xepe rije’ chupam ri juna’ 1524: ri kaji’ nimatinamit richin ri amaq Iximulew, xe tal eb’anön chupam ri rulewal ri kaqchikel amaq’. Ri ma Miguel Angel, nub’ij pe:

Re re’ rub’anön chi re ri maya’ kaqchikel tinamit chi, nab’ey, k’o na wi jub’a naqajil chi re’ ri achike ye’ayowäx richin ri k’aslemal, achi’el ta ri ya’, ri b’ey, ri  tijob’äl taq jay, ri aq’omanel taq jay, chuqa chi re ri jalajöj taq samaj ri yeya’ox pa taq nimatinamit, chuqa jub’a naqajil rik’in ri k’amaya’l; po re re’ chuqa rub’anön chi re ri kaqchikel tinamit chi rija’ ri kan janila tajin nusäch ri runa’oj chuqa ri rub’anob’äl chuwäch ri kaxlan b’anob’äl, chuqa ri ru ch’ab’äl chuqäch ri kaxlan ch’ab’äl.

Ri solsamaj nub’ij chi chupam rulewal ri B’oko’ chuqa rulewal ri Tzoloj Ya’, akuchi k’owi xa b’ama ronojel ri tinamit maya’ kaqchikel ri runaqajil ri k’amaya’l chupam ri juna’ 2017 [3] k’o wi pa jun 12.84 chuqa 7.87% kik’in ri e ka’i’, ja k’a ri num ruwäch k’amaya’l xa xe pa jun 2.05 chuqa 1.2%. Ja k’a ri pa rulewal ri Armita chuqa rulewal ri Panq’än, ri e k’o chuqa chupam rulewal ri amaq’ kaqchikel, ri k’amaya’l nik’o ri ruchuq’a’ k’a pa jun 56.06 chuqa 27.77% chi ki jujunal. Ri k’amaya’l eqal eqal k’iyirneq pe (chuqa ruma ri nima q’axomal, nub’ij pe ri ma Miguel Angel, ruma rutz’eton pe) ri k’ayewal k’o rik’in ri rajil ri natoj ik’ chi ik’, ruma ri nima meb’el ri k’o kik’in ri kaqchikela’ taq winaqi’, to ri’ nuqasaj naqajil rik’in ri k’amaya’l.

Chupam ronojel re re’ akuchi’ ri ka’i’ kaqchikela’ taq ixoqi’ ri e k’o pa taq 25 k’a 28 kijuna’ tajin kichapon samaj rik’in ri b’ixanik, ri jun, chuqa rik’in ri ruk’utik ri qach’ab’äl, ri jun chik. Ri kisamaj chi e ka’i’ wakami’ chuqa k’o pa k’amaya’l, nukusaj ri k’amaya’l. Ri Saqb’ix, rija’ tijonel richin ri kaqchikel ch’ab’äl chupam ri Xamanil [4]jay, jun tijonijay pa k’amaya’l richin retamaxik ri kachikel, chuqa nuk’ut kaqchikel pa Yolitia [5], jun chik tijonijay akuchi nik’ut ri jalajöj taq ch’ab’äl richin ri Abya Yala. Rija’ chuqa tijoxel chuqa tijonel pa ri Nimatijob’äl Maya’ Kaqchikel, chuqa jun to’onel richin ri wikiwuj [6], ri wikipedia pa kaqchikel ch’ab’äl. Ja k’a ri Xaxlej Q’os, rija’ jun b’ixanel maya’ kaqchikel, chuqa jun ch’ojinel chi rij ri jeb’el k’aslemal ri k’a nej napon ri rusamaj. Pa ri rub’ixanem toq nib’e k’a kela’ Europa lewal, pa rulewal Abya Yala or pa rulewal ri pajote el, xe tal tajin nuk’ut apo, nutzijoj apo ri jalajöj taq ch’ojinem ri nikib’än ri amaq’el ri kan e k’owi chuqäch ri Abya Yala setajulew toq k’a majani ke peta ri kaxlani’, ri ch’ojinem chuwäch ri tz’ilanem nikik’ul ri qatinamital, chuqa’ ri kich’ojinem ri ixöqi’ eqawinäq, chuqa ri samaj chi rij ri ruchajixik ri qate’ ruwach’ulew, ri kich’ab’äl, chuqa ri rub’anikil ri kitinamit, chuqa ri jeb’el k’aslemal ri majun etzelanem ta rik’in.

Chi e ka’i’ xkib’ij chi k’o ketaman chi rij ri chajinem pa k’amaya’l, po xa xe k’a chi e ka’i’ xkib’ij chi ri xketamaj, xketamaj ruma xkik’ul janila chi k’ayewal pa k’amaya’l, chi e ka’i’ nikib’ij chi xkik’ul tz’ilanem ruma e ixoqi’ chuqa ruma e kaqchikela’ taq winaqi’, chuqa ruma chi rij ri kisamaj, chirij ri tajin nikib’än pa rub’i’ ri qatinamital. “Itzel taq tzij ri nikiqasaj kiq’ij ri yekitz’ila’, ri xkik’ul pa taq kik’amaya’l pa ewal chuqa pa saqil, ri man xa xe ta nikisok ri kiwinaqil chuqa ri kixöqil”, nub’ij ri ma Miguel Angel, “chuqa nikib’än chi ke chi xa choj e wachinel, nikiqasaj kiq’ij chuqa nikik’eq apo ri ketzelal ruma e ixoqi’, po man yetikir ta nikitz’uk jun tzijonem rik’in na’ojil chi rij ri man niqa ta chi kiwäch rik’in ri yetajin rije’” Ustape’ re kik’ulwachin re ka’i’ ixöqi’ re’ man junam ta, k’o chi nitz’uye’ kan ütz chi chi e ka’i’ kik’ulun k’ayewal, xtz’ib’ex pe chi ke chi kesok, ruma k’a ri’ chi e ka’i’ xkinojij xkichöp rukusaxik k’ak’a taq na’oj, k’ak’a taq b’anob’äl pa k’amaya’l richin nikichajij ki’.

Saqb’ix

Ri q’ij 12 chin ri rox ik’ richin ri juna’ 2021, ri ajpatan richin ri amaq’ Iximulew, ma Alejandro Giammatei, napon wi pa ri ruq’a’ tinamit Simajuleu richin ri Chi Xot, richin nb’e rutikirisaj ri rub’anikil ri k’ak’a nimab’ey ri xtik’o wi rik’in ka’i’ chik tinamit. Ja’el etaman wi chi ri choq’oma nib’an ri k’ak’a nimab’ey man xa xe ta richin yeto’ox ri ruq’a’ taq tinamit [7], nib’an ruma k’o nojin chi rij ri ya’ ab’ajb’äl pa taq kilewal ri ruq’a taq tinamit ri’. Ruma’ k’a ri’ ri Saqb’ix kik’in juläy chik rachib’il, xeb’apon chi ri’ richin xkitz’ajb’a’ jalajöj taq tzij, chuqa xkitz’ajb’a jun wuj chi rij ri ch’akät akuchi’ xtitz’uye’ wi ri ajpatan akuchi xkitz’ib’äj Giammattei Eleq’on. Re re’ kan ja’ ri xtalutej ruma ri jalajöj taq talutzij pa k’amaya’l. [8]

Xik’o jun wuqq’ij, k’a ri’ juläy chik winaqi’ xkikamuluj pa jalajöj taq k’ojib’äl chupam ri Armita, re xkib’än ri Saqb’ix pa ruq’a tinamit Simajuleu: jun ch’akät pison chi tzyaq säq rik’in xar, tz’ajon k’a jun wuj ri nub’ij Giammattei Eleq’on. Achi’el re jun b’anikil re re’, chuqa k’o ri xkiya’ kito’nik chi re ri Saqb’ix, po janila ri xkitz’ila’, janila ri xeyoq’on, janila ri xkib’ij itzel taq tzij, itzel taq rayib’äl chi re, k’a xb’ix chi re chi k’o nib’än chi re; po ri k’o chi nitz’etetej, ri ruk’u’x ri yoq’onem, ja ri tz’ilanem chuqa ri achijirem. Saqb’ix k’o chi xutz’apej ri’ chi rochoch jun ka’i’ oxi’ q’ij chuqa k’o chi xuchajij ri’ pa ri k’amaya’l.

Achi’el nukamuluj ri ma Miguel Angel,

ri k’ak’a nimab’ey xe tal tajin nib’an, po chuqa janila k’ayewal xuk’an pe [9], ja k’a ri Saqb’ix k’a xe tal na k’o chi kiwäch ri jalajöj taq moloj ri nikinik’oj ri rub’anikil. Wakami xetikir xkitun kuchuq’a’ kik’in oxi’ taqonel amaq’, po ri ajpop richin ri tinamit Chi Xot, chuqa ri ajpopi’ kichin ri ruq’a’ taq tinamit, nikib’ij chi ri samaj re’ xa jun etzelanel chuqa xa jun xoch’inel richin ri ütz k’aslemal. Chukojol k’a ronojel re’, ri Saqb’ix kik’in ri rachib’il, xe tal na e k’o chupam ri k’ayewal.

Xaxlej Q’os

Ri q’ij lajuj richin ri ruwaq ik’ richin ri juna’ 2020, Xaxlej Q’os xutz’ib’aj pe chupa ruk’ojib’äl pa Twitter chi xtz’ib’äx jun tzij chi re ri janila etzelal ruk’amon pe. ¿Achike ta k’a choq’oma? Ruma rija’ xuya’ jun ka’i’ oxi’ rutzil chi rij ri tz’ilanem chi kij ri qatinaminatil, to chi rij ri’ xpe ri k’ayewal. Po man k’a ja’ ta nab’ey mul re’. K’iy yan mul titz’ib’äx chi re pa ewel, to rija’ xunojij chi nutaluj ri xtz’ib’äx pe chi re, ruma kan chi rij ri ruk’aslem petenëq ri k’ayewal. Kan ja’ chuqa ri’ xb’e ri pa Ministerio Público richin xsujun, po chi ri’ majun achike ta to’ik xya’ox pe chi re. “Nuxib’in wi wi’ ruma ri nuk’aslem, to ruma ri’ xinesujun, po la jun itzel b’anikil la la’ man k’o ta chupam ri taqonem taq tzij chi jun mak ri k’o rejqalem. Ustape’ nak’u’aj apo, nak’ut apo ri akuchi’ k’o kan retal ri mak, ri sujunik majun nib’iyin ta, majun to’ik ta nawil chi la.” nub’ij ri Xaxlej Q’os. Ja ri pa k’amaya’l ri ru tzij xe tal xb’e raqän, po chuqa, achi’el ri xuk’ulwachij ri Saqb’ix, rija’ chuqa xuk’ul to’ik po chuqa xuk’ul tz’ilanem.

Chajinem pa k’amaya’ ri petenëq pa komon

Chi rij ronojel re kik’ulwachin ri qach’alal, ¿achike ta k’a samajib’äl nikikusaj ri qach’alal richin nikichajij ki’ pa k’amaya’l, richin nikichajij ri kik’aslemal? Chi e ka’i’ nikikusaj ri samajib’äl Signal [10]chuqa ri Tor [11]toq nikitäq jalajöj taq tzij ri yalan kiq’ij. Po chuqa chi e ka’i’ nikib’ij chi man xa xe ta ri jalajöj taq samajib’ál k’o chi nikanox chin ri chajinem pa k’amaya’l. K’o chi nikanox “jalajöj taq b’eyal, jun b’anikil ri jantape’ ya ruto’ richin nachajij awi’” nicha’ ri Saqb’ix; chuqa “jalajöj taq b’anikil richin nachajij ronojel ri tikirel netamex chawij pa k’amaya’l” nicha’ ri Xaxlej Q’os. Jujun achike re b’anikil re b’anikil re’, nikib’ij chi e ka’i’, ja ri toq man nataluj ta wachib’äl chuqa ri atzijol ri akuchi atk’o wi chupam ri ramaj ri’, nachup ri GPS, najel ri ab’i’ aya’on pa k’amaya’l or chuqa’ naqasaj ri janipe ramaj yak’oje’ chupam ri k’amaya’l pa jun ka’i’ oxi’ q’ij, wuqq’ij, ik’… janipe na ri ramaj nik’atzin.

Chi e ka’i’ xkib’ij chi xketamaj chi rij ri chajinem pa k’amaya’l pa taq jalajöj taq moloj, ri akuchi’ nikichajij ki’ kik’in ri kachb’ilal ixöqi’. Rije’ e kaqchikela’ po ri juley chik ixoqi’ ri kachb’il ki’ man e kaqchikela’ ta, e kiwinaqi’ juley chik qatinamital. Ri Saqb’ix nub’ij chi xretamaj chi rij ri chajinem pa k’amaya’l pa jun tzijonem ri akuchi’ xapon rija’, chuqa re re’, nub’ij rija’ xuto’ toq xuk’ul ri k’ayewal. Ri Xaxlej Q’os nub’ij chi xretamaj pa kik’in ri rachib’il xtani’, choj ik’in nikitzijola’, nikik’utula’ chikiwäch ri achike rub’anikil ri nachajij awi’ man xa xe ta pa k’amaya’l, chuqa chupam ri k’aslem q’ij chi q’ij. Ri Xaxlej Q’os, nub’ij: “xe tal niqato’ qi’ ruma niqapoqonaj qi’, ruma k’o chi niqachajij qi’ röj ixöqi’ chuwäch ronojel ri etzelal ri petenëq chiqij ruma öj ixöqi’, toq yojtz’iläx, toq choj najowex ta nikuxäx ri qach’akul.”

Chajinem pa k’amaya’l, jun kich’ojinem ri qach’ab’äl richin ri ruchajixik ri k’aslem

Ri jun chik peraj ri nik’atz nikanej kan pa saqil ja ri xkib’ij, xkikamuluj ri qach’alal Saqb’ix chuqa ri Xaxlej Q’os: Ri chajinem pa k’amaya’l jun rub’anikil ri chajinem ri k’aslemal. Ri Saqb’ix nub’ij ke re’: “Ri qak’aslemal janila e okineq apo pa k’amaya’l, to ruma ri’ ri ruchajixik ri k’aslemal q’ij chi q’ij janila nik’atz.” Ri Xaxlej Q’os nub’ij: “Ronojel ri ruchajixik ri qak’aslem pa k’amaya’l, ja ruchajixik ri qak’aslemal q’ij chi q’ij niqab’än.”

Po chi e ka’i’ qachib’il nikitz’et chi k’o k’ayewal richin napon re jun na’oj re’ kik’in ri qatinamital. Chi e ka’i’ nikib’ij chi kan achi’el jun nim b’eyonem chi k’o ta chi nik’oje’ apo kik’in ri qach’alal, achi’el ri kan e k’o pe ri rusamajib’äl ri k’amaya’l. Ri Saqb’ix nub’ij chi kan janila chuqa nik’atzin chi nib’an, nitalux re na’oj re’ pa jalajöj taq ch’ab’äl “Man richin ta ri winaqi’ napon pa kiwi’, ruma xab’ama konojel ri kaqchikela’ ri tajin ye’ok apo pa k’amaya’l, ri tajin nikikusaj ri jalajöj taq rusamajib’äl ri k’amaya’l, xe tal niq’ax pakiwi’ chi ka’i’ ch’ab’äl, po nik’atzin niq’asäx chi ke pa kich’ab’äl ruma kan kich’ab’äl wi”, ke ri’ nub’ij ri solsamaj ri tajin niqatzijoj wawe’. To re jun peraj re’ nub’ij chi ri rutzijoxkil ri jalajöj taq na’oj chi rij ri chajinem pa k’amaya’l, k’o chi nib’än pa kaqchikel chuqa pa jalajöj taq nab’ey ch’ab’äl richin ri Iximulew chuqa richin ronojel ri ruwach’ulew, man xa xe ta jun ch’ojinem chi rij ri k’amaya’l, jun kich’ojinem ri winaqi’ ri e k’o chuwäch ri ruwach’ulew.

Chi rij ri rak’axaxik ri kitzij ri Saqb’ix chuqa ri Xaslej Q’os, ri ma Miguel Angel nutz’ib’aj chi xe tal nik’atz ri nik’ut chuqa nitalux ri jalajöj taq na’oj chi rij ri chajinem pa k’amaya’l, re re’ janila k’atzinel pa Iximulew, po kan nib’an ta kik’in ri jalajöj taq maya’ taq tinamit ri e k’es pa ri lewal ri’. “Re jun solsamaj re’ ja re nab’ey ija’tz chupam ru rulewal ri k’amaya’l richin rutz’etik ri k’ayewal k’o chupam, po wi xa xe’ re’ niqab’än, man jun kan ta jumpe’ xtiqaq’i’ apo”, nub’ij. Ruma’ ri’ nuya’ re juley peyonik re’:

Ri rutzijol kik’aslemal re ka’i’ kime’al chi Xot re’, nikitzijoj ri kik’asleman ka’i’ ixoqi’ maya’ kaqchikel ri kikusan ri k’amaya’l richin nikich’ojij ri ütz k’aslemal richin ri kiwinäq. Chuqa ri k’ayewal, ri etzelal ri k’in jub’a’ nikik’ul chupam ri k’amaya’l, chupam ri kik’aslemal ri q’ij chi q’ij; chuqa ri jalajöj taq b’eyal ri tikirel ye’alex pe richin nachik’ex ri chajinem pa k’amaya’l, richin ta re’ napon kik’in ri jalajöj taq nab’ey tinamit. B’eyal ri, nikib’ij rije’, k’o chi ye’ik’owisäx pa rub’eyal ri ch’ojinem richin chuqa tib’an kik’in ri qach’ab’äl.

 

Choltzij pa kaqchikel   Glosario de términos en kaqchikel

Kolob’inela’ richin ri rucholajem k’aslemal = Defensor/a de derechos humanos

Chajinem pa k’amaya’l = Seguridad digital / Tecnogías seguras

Solsamaj = Investigación, estudio

Tz’ilanem = Discriminación, racismo

K’amaya’l = Internet, digital

Setajulew = Territorio

Taqonem tzij = Ley

Mak = Delito

Ch’ojinem = Derecho

Tinamital = Pueblos Indígenas

Nab’ey taq ch’ab’äl = Idiomas indígenas/originarios

Para conocer más historias e información de las comunidades  participantes, visita la página del proyecto “Seguridad digital + lenguas [12]“.

Traductor/a: Miguel Angel Oxlaj Cúmez

Corrector/a de pruebas: Cecilia Magalí Tuyuc