- Activismo Digital de Lenguas Indígenas - https://rising.globalvoices.org/lenguas -

Miari oyeapo katu vaerä arayopoepɨ regua Gran Chacope Mboriviape

Categorías: Guaraní, Bolivia, Uncategorized
[1]

Kaañovatu Ñembɨguasu [2] okai guire. Iä oekivae Juan de Dios Garay [1] Fundación Nativa peguarä. Oñemeevi mbaepuere Oyechauka vaerä.

Aratini reta, kaa reta okaivae, okɨraivae aniramo ɨvopeɨ reta oyeasɨavae jaeko amogüe tekoavai reta oasa jare oiporara kuae Gran Chaco bolivianovae. Erëi katu, kuaepe yoguɨrekovae reta oyekuaa jeta rupi oiporara kuae teko reta oasavae jeko pegua, ñeemombeua reta ïru tëtaguasu kotɨgua mbaetɨ oikuaa kuae tekoavai reta oime susere tuicha rupi oasa regua, ipuereko kaa reta okaivae gueru jeta rupi mbiatɨtɨ kuae arasa rupi rami. Jaenungavi, jei reta kuae rupigua ñeemombeua reta mbaetivi ipuere imiari mbaete kuae susere oasavae regua.

Ñeemombeu reta oë jesegua yave oata oikuauka mbaepa kuae tëtaipo reta oñemongeta jesegua, opaete jokuae tëtara reta oiko yɨpɨguive kuae rupivae aniramo iyɨvɨ rupi yoguɨrekovae reta, jare jaenungavi kuña reta, echa jae retako jeta rupi oiporara kuae ara yopoepɨ jeko pegua. Oñemeetako tëtaipo retape ipuere vaerä imiari itekoveasare echa jayaveñoko ñeemboeu reta iyapoa imiari kavita jesegua jare jokoräiñovi oyapota ñemongeta mbaemboavai reta gueruta taɨkue rupi kuae susere jare arayopepɨ reta oasavae, jare mbaeko yandepuere yayapo aniara oime mbaté mbae ikavi mbae oasa.

Gran Chaco opɨtako yembɨ kotɨ erëi kuaraɨ oëa kotɨ Mboriviape, kuaepeko oï kaa ikavi yaevae jare tuicha rupi echa oipɨtɨko 750.000 etañejäata pɨyovake kuaeko oï pavë irundɨ tëtaguasu retape. Kuae ɨvɨ rupi mbaetiko jetavae yoguɨrekovae echa mombɨrɨyaeko opɨta karairëta retagui. Jare opaeteseri oikuaa jeseguavae reta kuae kaa regua aniramo ɨvɨ regua jaeñoko susere oeyaguere oime yave kaa okai tuicha rupi. Mbaetɨ yaikuaa kavi jeseguavae jaeko mbaeko oime kuae kaapevae jare ñanemopɨakañɨko mbae yekou reta oime pɨpevae, echa oimeko güɨnoi 3400 temitɨ reta aniramo ɨvopeɨ reta [3]jare jokoräiñovi jetayeyé rupi kaaipo reta, guɨra, mɨmba reta jare opaete jokuae ɨvɨre ipɨtia oikɨtɨ guɨroatavae reta jarevi ɨvɨ iguɨ rupigua reta. Kuae mokoia kaa tuichavae oime kuae ɨvɨguasupevae arañavoko oiporara ñemomburu echa oataä kianunga reta oipota oñemoëta kuae rupivae guaka iya reta aniramo jeta rupi omaëtɨvae reta ikorä mbaeti reve oyapo kavi reta yupavo jesegua, jarevi omaekaviä jokoropi yoguɨreko retavaere mbaepeko omborɨretatavae. 2020pe, Global Change Biology journal oyapo yemboe yemboe [4] jare oikuauka, ipuere vaerä oñemae kavi mbaeyekou reta kaa güɨnoivaere, oñeangarekotako 23 % mbaeyekou tuichague oimevaere, echa añave rupi jaeñoko oñeangareko 5 % ñoete.

Gran Chaco jare mbaeko oñeendu jeseguavae

Oñemae ramboeve ñee reta oë kuae ñeeñovaturenda Media Cloud [5] jeevaegui mbovɨete ñeemombeua reta mboriviaɨgua imiari jesevaegui, yandepuere yaecha opa oyoavɨavɨ kerëiko  imiari reta jesegua. Ñamae yave, oyeeka ramboeve kuae ñee reta iyɨvɨte ñee “Gran Chaco” arasa 2021pe, jare yaecha ñeemombeuá reta mboriviaɨgua jaeño imiari itakɨra jare ɨvɨpɨtu reta mbaravɨkɨ oyapovaere, tapepɨso oyapovae regua jare ïru mbaravɨkɨ tëta ombokukuá vaerä reguare, jarevi autonomia regional regua. Kuae oyekuavae jaeñoko oë susere oime oasa guire: ɨvɨtɨkua osururu yave.

Ñeeparavo reta kuae ñee “Gran Chaco” oyeekaguire.

Kuae ñeeñovaturenda mbaetɨ oyapɨ mbaté ñeemombeu reta jare opaete oechaka reta tembiporu reta rupivae, jokuae jekopegua mbaetɨ yandepuere yaecha kavi kerëi kaviko ñeemombeuá reta imiari Gran Chacore, erëi oechakavae jaeko yandepuere vaerä jekuaeño ñanemiari jesegua.

Yakuaa kavi vaerä jësaka rupi mbaeko oime oñemongeta oyeapɨsakavae reta jare ñeemombeua reta kuae teko arayopoepɨ regua jare kerëiko ara reta kuae Gran Chaco rupi, Rising Voices imiari mokoipa ova (26) kuae tëta rupi yoguɨrekovae reta ndive, ñeemombeu oikuaukavae reta karai jare guarani reta, oparavɨkɨ ONGpevae jare kuae tëtape oparavɨkɨvae reta. Ñemae reta oyeendu kuae miari oyeyapoguire jaeko oikuauka mbovɨkatu yemboavai reta oime oïraro gueru kuae tëta rupivae jare jokuae oechaka kavi tekoavai reta oimevae jare kuae pegua reta jare kuae rupi oparavɨkɨvae reta oekatako kerëi oyapo katu vaerä kuae teko.

Ñemongeta aniramo pɨamongeta reta oë kuae miari oyeyapovae rupi, yandepuere yaecha kuae reta:

Oime ñemongeta jare pɨamongeta reta jaeramo oikuauka echa jei reta mbaetɨ oyekuatia jesegua – aniramo mbaeti oyeendu jesegua – ñemombeua reta rupi arayopoepɨ regua kuae Chaco bolivianope. Kuae jae ñemongeta reta jesegua:

Kerëi oyekuaa ñemongeta ketɨ ouvae regua

Ikaviko yaikuaa ketɨguiko outa ñemongeta retavae echa jeta rupiko oendu aniramo omongeta reta kuae rupi oparavɨkɨvae reta ipueretavi oporomborɨ reta aniara oime susere arayopoepɨ jeko pegua. Kuae ñemongeta reta ipuere gueru aniramo oenduka mbaerechaka rupi, tupapire rupi jare omeeiño ONG pegua reta oipotaguepe, jaeiño ñemombeu oyapo jare oikuaukavae reta jaenungavi mbaerechaka reta ñanemiari pɨpevae rupi aniramo opaete  ñemongeta reta oñemoeräkuavae rupi.

Kuae jaeiño ñemombeu oyapo jare oikuaukavae reta, Nómadas [6], La Región [7] jare La Brava [8] jevae reta, oyembiekaeteiko jese reta oikuaa kavi vaerä tekoavai reta oimevaere jare ipuere vaerä oporomborɨ aniara kaa reta okañɨ. Nómada oikuauka kuae ñemongeta oikuauka kuae ñemongeta [9]oyapoiño metei guatakarape oasa vaerä ɨ iarambo rupi koïmi kaa oñeñovatu oïvaegui jare oitɨ reta 3000 etarea. Ñemombeu reta El Chajá [10] oyapovae jaeko ñemboatɨ Nativa pegua, oikuauka jare oechakako tembiporu reta mbaepoki pegua rupi aniramo ñemoeräkuaa reta rupi.

View this post on Instagram

A post shared by Revista Nómadas (@nomadasrevista) [11]

Ñeerenduka Santa Cruz, kuaeko oï karairëtaguasupe, oyapovi ñemongeta jesegua podcast [12] kereï kaa retare oñeangareko vaerä jare oendukavi ñemongeta reta mbovɨ ñee kuae tëta rupigua retape. Tëta reta kuaeɨguai guarani reta, ayoreo reta jare chiquitano reta oipɨtɨko 8 % oiporu ɨvɨ  kuae ñanerëtaguasupe opaete kuae Gran Chaco jeevae pegua jare jeite oiporu reta ñeerenduka jëta rupi jarevi tembiporu reta oikuauka vaerä iparavɨkɨ. Kuae ñeerenduka reta jaeko Ñande ñee [13] jare podcast Paso a Paso con la Autonomía Charagua Iyambae [14] jeevae, kuaeko oyapo autonomia indigena Charagua Iyambae [15] pegua.

Jaenungavi oime metei tembiporu reta ñeembɨrɨka pegua [16]pegua kuae jaeko Plataforma Colaborativa de Comunicación jeevae Defensoras Ambientales oyembojeevae iparavɨkɨ  jare omee yomborɨ oime vaerä miari jesegua, jare jokoräiñovi omombeu vaerä ikaviä oyeyapo oï yave kaa regua.

Ïru reta, Leonardo Tamburini, organización ORE [17] jeevae juvichaguasu, jaenungavi oyapo jare oikuauka ñemongeta jesegua opaete kuae rupi yoguɨrekovae retape, guatakarape ɨäka oasa vaerävae [18] jeevaepe, kerëirako kuaepe oecha mbaembae jesegua, jokoräi ombotuicha kuae iñemongeta jesegua jare omboasa jae ndive imiariñoivae reta pe. Kuae iäreta oyapovaepe oyapo OREvae [19] omoembipe kavi mbaeko oasa Ayoreo reta ndive oime yave kaa reta okai, echa jae retaiñoko ojo oñemoëta jokoropi.

Amope mbaetiko yandepuere ñavae chupe kiaretaeteiko kuae ñeemombeua reta iya, jokuae jeko pegua ipueretako ñemongeta reta amboeyé oasa ïruvaepe, ipuereta añetete aniramo yapui kuae ñemongeta reta oyeyapovae. Erëi kuae Rising Voices oväe ñemombeua reta kuae tëta rupiguavae, oecha opaete rupi oasavae jaeko, ñeemboeua reta oipɨ yomborɨ ONG aniramo mburuvicha reta kuae tëta reta peguaguivae oyapo ñemongeta yave ipuere añetëteño jare jupi rupi, jaeramoko imiari kavi oyeapɨsaka jesevaepe kuae tekore.

Kerëi yave ipuere oñemopüa ñemomiariñope reta jesegua

Jeta rupi oñeiräro, ipuere vaerä oyeeka oñemopüa ñeemombeua reta kuae tëta rupi echa ɨma rupi mbaetɨ oñemae jare oñeangareko kavi jese reta, kuae mbaravɨkɨ oyeyapoko yemboe jare miari rupi, ipuere vaerä jekuaeño omomɨräta opaete tembiapo reta tëta pegua. Jokuae jaeiño omopüa iñeemombeua retavae jare jae retaiño oyapo mbaravɨkɨ jëtarevae ipuereko jeta rupi oporomborɨ omboɨpɨ yave omee ñemongeta opaete teko reta regua imiari vaerä yave.

Cheko chakeño, cheko ɨsɨrɨ, cheko ñana. Añangareko che ɨvɨrevae cheparavɨkɨko. ¡Animo toyeasɨa ɨvopeɨ!”. Kuae ovapeteare iä oïvae Villa Montespeko, Mborivia. Iä oekivae Knorke Leaf, oyeporu chupe oyechaaka vaerä.

Oyeyapo katuvaei miari rapevae, jaeko, oñemae oipɨtɨ vaerä kuae mbaravɨkɨ Nanum: Mujeres Conectadas [20] oyapo ouvae, echa oekako ipuere vaerä kuña reta mombɨrɨ ñogüɨnoivae güɨnoi internet ipuere vaerä oekavi kerëi oporomborɨ oyapo katu tekoavai reta arayopepɨ gueruvae.

Charagua Iyambae [15]pe, oime yemborenda ñeemboeuarä oyemboe vaerä kuaere oñagareko ñemboat [17]ɨ ORE jare Fundación Arakuarenda, kuae reta omee yemboe taɨrusu retape kuae rupiguape jare afrobolloano retape. Oremiari yave Ñeerenduka Santa Cruz Charagua pegua ndive, oyemboevae Briza Abapori, jei:

En nuestras comunidades hay mucha información que tiene que ser difundida; muchos comunarios no saben qué es lo que ocurre en el territorio. También la comunicación es importante en esta etapa de cambio a Autonomía.

Orerëta rupi oime jeta ñemombeu reta ipuere vaerä oyembeu jare oñeenduka; jeta tëtara reta mbaetɨ oikuaa mbaeko oasa oï tëta rupivae. Jaeramo ikaviko ñemomiari oyeyapo echa oime yopoepɨ ou oväe kuae autonomia ndive.

Jaenungavi kuae Muy Waso omee yemboe yemboe omboyupavo vaerä ñeemombeuarä [21]oyomborɨ reve Fundación Nativa jare Mujeres Nanum ndive. Oimevi ïru mbaeapo reta, jaeko ovapeteare mbae iä oyeapovae tëta reta Charagua, Villa Montes jare Puerto Quijarrope, kuaeko oyapouka ipoki kuaereguavae Knorke Leaf, jaenungavi kuae mbaravɨkɨ reta omboyeupi ipuere vaerä jetavae oikuaa tembiporu rupi.

View this post on Instagram

A post shared by Nanum Mujeres Conectadas (@mujeresnanum) [22]

Kuae mbaeapo reta rupi  jetavae oporomboe reta ipuere vaerä oikuaa ñemombeu reta omotimbo jese reve jayaveño oikatuka oikura jupi rupiä jare oñemee kaviäko ñemongeta yave, echa jayaveko oechauka kavita kuae susere reta gueru kuae arayopoepɨ jeko peguavae kuae tëta reta rupi.

Piekuaa vaerä: Kuae mbaeapo oyapo Rising Voicesvae Fundación AVINA [23]ko omee yomborɨ chupe, kuae mbaravɨkɨko oï Voices for Just Climate Action [24]pe.

Fabiola Gutiérrez [25] jare Isapi Rua oporomborɨ kuae yembiekare jare motimbo reta oyekuatia vaerä.

Traducción: Félix Taruire Carpio.